Graditelji društva · preminuo 1704
Džon Lok
rođ. 1632
Ko je koga oblikovao.
-
Pod uticajem mislioca Džon Lok
Dejvid Hjum
Hjum je radikalizovao Lokov empirizam, sledeći njegovu logiku do skeptičnih zaključaka o uzročnosti, sebstvu i spoljašnjem svetu koje sam Lok nije izvukao.
-
Uticao na Džon Lok
Hugo Grocijus
Grocijevo prirodno pravo bio je temeljan za Lokovu političku teoriju.
-
Pod uticajem mislioca Džon Lok
Monteskje
Lokova politička filozofija uticala je na Monteskieovo razdvajanje vlasti.
-
Pod uticajem mislioca Džon Lok
Volter
Volterove godine u Engleskoj upoznale su ga sa Lokovim empirizmom i teorijom verske tolerancije, koje su postale filozofski temelj Filozofskih pisama.
-
Pod uticajem mislioca Džon Lok
Bendžamin Frenklin
Franklin je apsorbovao Lokove teorije prirodnih prava i vlade zasnovane na pristanku, koje su oblikovale njegovo sastavljanje američkih osnivačkih dokumenata.
-
Uticao na Džon Lok
Frensis Bekon
Bekonov empiristički program i insistiranje na iskustvu kao osnovi znanja direktno su zasadili Lokovu teoriju uma.
-
Savremenik mislioca Džon Lok
Gotfrid Vilhelm Lajbnic
Lajbnic je napisao svoje Nove eseje o ljudskom razumu (završeni 1704) kao sistematski odgovor poglavlje po poglavlje na Lokov Esej, braneći urođene ideje protiv lokovskog empirizma.
-
Pod uticajem mislioca Džon Lok
Imanuel Kant
Lokov empirizam bio je jedan pol rasprave — zajedno sa lajbnicovskim racionalizmom — koju je Kantova kritička filozofija nastojala da reši pokazujući kako iskustvo i razum zajedno konstituišu znanje.
-
Pod uticajem mislioca Džon Lok
Žan-Žak Ruso
Ruso je transformisao Lokov okvir prirodnih prava i teoriju društvenog ugovora, radikalizovao koncept narodne suverenosti i uticao na francusku revolucionarnu tradiciju.
-
Pod uticajem mislioca Džon Lok
Džon Stjuart Mil
Lokov empirizam je tradicija unutar koje Milova Logika i politička filozofija funkcionišu; Mil je sebe smatrao onim ko radi u okviru lokovskog empirističkog programa i usavršava ga.
-
Pod uticajem mislioca Džon Lok
Meri Volstonkraft
Lokova teorija prirodnih prava — da sva racionalna bića poseduju jednaka prava — pružila je temelj za Volstonkraftov argument da žene moraju posedovati ista prava kao muškarci.