Za ovo pitanje još nema odlomaka. Pokušaj sa drugim pitanjem.
Budi nalik rtu o koji se neprestano razbijaju talasi; on stoji čvrsto, a oko njega se smiruje uzburkana voda.
Marko Aurelije · Meditacije · Knjiga IV, odeljak 49
Na izvornom jeziku
Ὅμοιον εἶναι τῇ ἄκρᾳ, ᾗ διηνεκῶς τὰ κύματα προσρήσσεται· ἡ δὲ ἕστηκε καὶ περὶ αὐτὴν κοιμίζεται τὰ φλεγμήναντα τοῦ ὕδατος.
Pročitaj o misliocu: Marko Aurelije →
Ako te nešto spoljašnje žalosti, ne uznemirava te ono samo, nego tvoj sud o njemu, a taj sud možeš odmah izbrisati.
Marko Aurelije · Meditacije · Knjiga VIII, odeljak 47
Na izvornom jeziku
Εἰ μὲν διά τι τῶν ἐκτὸς λυπῇ, οὐκ ἐκεῖνό σοι ἐνοχλεῖ, ἀλλὰ τὸ σὸν περὶ αὐτοῦ κρῖμα, τοῦτο δὲ ἤδη ἐξαλεῖψαι ἐπὶ σοί ἐστιν.
Pročitaj o misliocu: Marko Aurelije →
A veruj, dragi moj: nema jačih ratnika od ova dva, strpljenja i vremena; ona će sve učiniti
Lav Tolstoj · Rat i mir · Knjiga X, glava 16, govori Kutuzov
Na izvornom jeziku
А верь, голубчик: нет сильнее тех двух воинов, терпение и время; те всё сделают
Pročitaj o misliocu: Lav Tolstoj →
Ali i vi, sudije, treba da budete dobre nade pred smrću i da imate na umu ovu jednu istinu: da dobrom čoveku nema nikakvog zla, ni dok živi ni kad umre
Platon · Odbrana Sokratova · Stephanus 41c–d, govori Sokrat
Na izvornom jeziku
ἀλλὰ καὶ ὑμᾶς χρή, ὦ ἄνδρες δικασταί, εὐέλπιδας εἶναι πρὸς τὸν θάνατον, καὶ ἕν τι τοῦτο διανοεῖσθαι ἀληθές, ὅτι οὐκ ἔστιν ἀνδρὶ ἀγαθῷ κακὸν οὐδὲν οὔτε ζῶντι οὔτε τελευτήσαντι
Pročitaj o misliocu: Platon →
Pre svega, ne lažite sami sebe. Onaj ko laže sebi i sluša sopstvenu laž dolazi dotle da više ne razlikuje nikakvu istinu ni u sebi ni oko sebe, a tako gubi poštovanje i prema sebi i prema drugima.
Fjodor Dostojevski · Braća Karamazovi · Knjiga II, glava 2, govori otac Zosima
Na izvornom jeziku
Главное, самому себе не лгите. Лгущий самому себе и собственную ложь свою слушающий до того доходит, что уж никакой правды ни в себе, ни кругом не различает, а стало быть, входит в неуважение и к себе и к другим.
Pročitaj o misliocu: Fjodor Dostojevski →
Znaš li zašto tvoje ogledalo ne otkriva ništa? Zato što rđa nije skinuta s njegovog lica.
Dželaludin Muhamed Rumi · Masnavi · Knjiga I, stih 34
Na izvornom jeziku
آینهات دانی چرا غمّاز نیست زآنک زنگار از رُخش ممتاز نیست
Pročitaj o misliocu: Dželaludin Muhamed Rumi →
Ali ja gotovo mislim da smo svi mi aveti, pastore Manders. Nije to samo ono što smo nasledili od oca i majke što se vraća u nama. To su sva sila starih odumrlih mišljenja i svakojaka stara odumrla vera i slično.
Henrik Ibzen · Aveti · Čin II, govori gospođa Alving
Na izvornom jeziku
Men jeg tror næsten, vi er gengangere allesammen, pastor Manders. Det er ikke bare det, vi har arvet fra far og mor, som går igen i os. Det er alleslags gamle afdøde meninger og alskens gammel afdød tro og sligt noget.
Pročitaj o misliocu: Henrik Ibzen →
Neka sada vide kolika je snaga istine, pošto nas isto iskustvo, koje se na prvi pogled činilo da pokazuje jedno, bolje razmotreno uverava u suprotno.
Galileo Galilej · Razgovori i matematički dokazi o dvema novim naukama · Treći dan, govori Salviati
Na izvornom jeziku
Veggano hora quanta sia la forza della verità, mentre l’istessa esperienza, che pareua nel primo aspetto mostrare vna cosa, meglio considerata ci assicura del contrario.
Pročitaj o misliocu: Galileo Galilej →
Dve duše, avaj, žive u mojim grudima, jedna hoće da se odvoji od druge;
Johan Volfgang fon Gete · Faust, prvi deo · Pred gradskom kapijom, stihovi 1112–1113, govori Faust
Na izvornom jeziku
Zwey Seelen wohnen, ach! in meiner Brust, Die eine will sich von der andern trennen;
Pročitaj o misliocu: Johan Volfgang fon Gete →
Žao mi je što vam ne mogu reći ništa utešnije, jer je delatna ljubav, u poređenju sa sanjalačkom, stvar surova i zastrašujuća.
Fjodor Dostojevski · Braća Karamazovi · Knjiga II, glava 4, govori otac Zosima
Na izvornom jeziku
Жалею, что не могу сказать вам ничего отраднее, ибо любовь деятельная сравнительно с мечтательною есть дело жестокое и устрашающее.
Pročitaj o misliocu: Fjodor Dostojevski →
Oci i učitelji, mislim: „Šta je pakao?“ Razmišljam ovako: „Patnja zbog toga što se više ne može voleti.“
Fjodor Dostojevski · Braća Karamazovi · Knjiga VI, glava 3, govori otac Zosima
Na izvornom jeziku
Отцы и учители, мыслю: «Что есть ад?» Рассуждаю так: «Страдание о том, что нельзя уже более любить».
Pročitaj o misliocu: Fjodor Dostojevski →
Jer bez prijatelja niko ne bi izabrao da živi, makar imao sva ostala dobra
Aristotel · Nikomahova etika · Knjiga VIII, glava 1 (1155a)
Na izvornom jeziku
ἄνευ γὰρ φίλων οὐδεὶς ἕλοιτʼ ἂν ζῆν, ἔχων τὰ λοιπὰ ἀγαθὰ πάντα
Pročitaj o misliocu: Aristotel →
Kad bih se, poput trske, spojio s usnom srodne duše, govorio bih sve što se može reći; ko god se odvoji od onoga ko govori njegovim jezikom, onemi, makar imao sto napeva.
Dželaludin Muhamed Rumi · Masnavi · Knjiga I, stihovi 27–28
Na izvornom jeziku
با لبِ دمسازِ خود گر جُفتمی همچو نَی من گفتنیها گفتمی هرک او از همزبانی شد جُدا بی زبان شد گرچه دارد صد نوا
Pročitaj o misliocu: Dželaludin Muhamed Rumi →
Od ljubavi se telo od zemlje uzdiglo do nebesa; planina je zaigrala i postala živahna.
Dželaludin Muhamed Rumi · Masnavi · Knjiga I, stih 25
Na izvornom jeziku
جسمِ خاک از عشق بر افلاک شد کوه در رقص آمد و چالاک شد
Pročitaj o misliocu: Dželaludin Muhamed Rumi →
Dakle, ne sme se ni uzvraćati nepravdom ni činiti zlo ni jednom čoveku, ma šta od njih trpeo.
Platon · Kriton · Stephanus 49c, govori Sokrat
Na izvornom jeziku
οὔτε ἄρα ἀνταδικεῖν δεῖ οὔτε κακῶς ποιεῖν οὐδένα ἀνθρώπων, οὐδʼ ἂν ὁτιοῦν πάσχῃ ὑπʼ αὐτῶν.
Pročitaj o misliocu: Platon →
Jer jedna lasta ne čini proleće, a ni jedan dan; tako ni jedan dan ni kratko vreme ne čini nekoga blaženim i srećnim.
Aristotel · Nikomahova etika · Knjiga I, glava 7 (1098a)
Na izvornom jeziku
μία γὰρ χελιδὼν ἔαρ οὐ ποιεῖ, οὐδὲ μία ἡμέρα· οὕτω δὲ οὐδὲ μακάριον καὶ εὐδαίμονα μία ἡμέρα οὐδʼ ὀλίγος χρόνος.
Pročitaj o misliocu: Aristotel →
Kao što dobro provedeni dan daje srećan počinak, tako dobro proživljen život daje srećnu smrt.
Leonardo da Vinči · Beležnice Leonarda da Vinčija · Tom II, br. 1173
Na izvornom jeziku
Sì come una giornata bene spesa dà lieto dormire, così una vita bene usata dà lieto morire.
Pročitaj o misliocu: Leonardo da Vinči →
Tako i postajemo pravedni čineći pravedna dela, umereni čineći umerena dela, hrabri čineći hrabra dela.
Aristotel · Nikomahova etika · Knjiga II, glava 1 (1103a–b)
Na izvornom jeziku
οὕτω δὴ καὶ τὰ μὲν δίκαια πράττοντες δίκαιοι γινόμεθα, τὰ δὲ σώφρονα σώφρονες, τὰ δʼ ἀνδρεῖα ἀνδρεῖοι.
Pročitaj o misliocu: Aristotel →
Ne živi kao da ćeš živeti deset hiljada godina. Neizbežno visi nad tobom; dok živiš, dok je moguće, budi dobar.
Marko Aurelije · Meditacije · Knjiga IV, odeljak 17
Na izvornom jeziku
Μὴ ὡς μύρια μέλλων ἔτη ζῆν. τὸ χρεὼν ἐπήρτηται· ἕως ζῇς, ἕως ἔξεστιν, ἀγαθὸς γενοῦ.
Pročitaj o misliocu: Marko Aurelije →
Kao što gvožđe zarđa bez upotrebe, a voda se pokvari i na hladnoći zaledi, tako se i um bez upotrebe kvari.
Leonardo da Vinči · Beležnice Leonarda da Vinčija · Tom II, br. 1177
Na izvornom jeziku
Siccome il ferro s’arrugginisce sanza esercizio, e l’acqua si putrefà, e nel freddo s’agghiaccia; così l’ingegno, sanza esercizio, si guasta.
Pročitaj o misliocu: Leonardo da Vinči →
Čoveku nisu potrebna tri aršina zemlje, ni imanje, nego čitava zemaljska kugla, cela priroda, gde bi na širokom prostoru mogao da ispolji sva svojstva i osobenosti svog slobodnog duha.
Anton Čehov · Ogrozd · govori Ivan Ivanovič
Na izvornom jeziku
Человеку нужно не три аршина земли, не усадьба, а весь земной шар, вся природа, где на просторе он мог бы проявить все свойства и особенности своего свободного духа.
Pročitaj o misliocu: Anton Čehov →
Ali najgore što slabe republike imaju jeste neodlučnost, tako da sve odluke koje donose donose iz prinude, a ako im pođe za rukom da učine nešto dobro, čine to prisiljene, a ne iz sopstvene razboritosti.
Nikolo Makijaveli · Rasprave o prvoj dekadi Tita Livija · Knjiga I, glava 38
Na izvornom jeziku
Ma la più cattiva parte che abbiano le Repubbliche deboli, è essere irresolute; in modochè tutt’i partiti che le pigliano, li pigliano per forza, e se viene loro fatto alcuno bene, lo fanno forzato e non per prudenza loro.
Pročitaj o misliocu: Nikolo Makijaveli →
Ali pošto su sve ljudske stvari u pokretu i ne mogu da ostanu čvrste, moraju ili da se uspinju ili da padaju; a na mnogo toga na šta nas razum ne navodi, navodi nas nužda;
Nikolo Makijaveli · Rasprave o prvoj dekadi Tita Livija · Knjiga I, glava 6
Na izvornom jeziku
Ma sendo tutte le cose degli uomini in moto, e non potendo stare salde, conviene che le saglino, o che le scendano; e a molte cose che la ragione non t’induce, t’induce la necessità;
Pročitaj o misliocu: Nikolo Makijaveli →
Dobar čovek, u svom mračnom porivu, dobro je svestan pravog puta.
Johan Volfgang fon Gete · Faust, prvi deo · Prolog na nebu, stihovi 328–329, govori Gospod
Na izvornom jeziku
Ein guter Mensch, in seinem dunkeln Drange, Ist sich des rechten Weges wohl bewußt.
Pročitaj o misliocu: Johan Volfgang fon Gete →
Siva je, dragi prijatelju, svaka teorija, a zeleno zlatno drvo života.
Johan Volfgang fon Gete · Faust, prvi deo · Radna soba, stihovi 2038–2039, govori Mefisto
Na izvornom jeziku
Grau, theurer Freund, ist alle Theorie, Und grün des Lebens goldner Baum.
Pročitaj o misliocu: Johan Volfgang fon Gete →
Ja verujem da sam pre svega čovek, ja, baš kao i ti — ili bar da ću pokušati to da postanem.
Henrik Ibzen · Lutkina kuća · Čin III, govori Nora
Na izvornom jeziku
Jeg tror, at jeg er først og fremst et menneske, jeg, ligesåvel som du, — eller ialfald, at jeg skal forsøge på at bli'e det.
Pročitaj o misliocu: Henrik Ibzen →
Stvar je u tome, vidite, da je najjači čovek na svetu onaj koji stoji najviše sam.
Henrik Ibzen · Neprijatelj naroda · Čin V, govori doktor Stockmann
Na izvornom jeziku
Sagen er den, ser I, at den stærkeste mand i verden, det er han, som står mest alene.
Pročitaj o misliocu: Henrik Ibzen →
Gurov je mislio o tome kako je, u suštini, ako se dobro razmisli, sve na ovom svetu lepo, sve osim onoga što mi sami mislimo i činimo kad zaboravimo na više ciljeve postojanja, na svoje ljudsko dostojanstvo.
Anton Čehov · Dama sa psetancetom · Deo II
Na izvornom jeziku
Гуров думал о том, как, в сущности, если вдуматься, всё прекрасно на этом свете, всё, кроме того, что мы сами мыслим и делаем, когда забываем о высших целях бытия, о своем человеческом достоинстве.
Pročitaj o misliocu: Anton Čehov →
Jer Teodor, dragi moj, izgleda da nije loše pogodio kakva je tvoja priroda. Ovo osećanje, čuđenje, zaista je osobina filozofa; jer filozofija nema drugog početka do ovoga
Platon · Teetet · Stephanus 155d, govori Sokrat
Na izvornom jeziku
Θεόδωρος γάρ, ὦ φίλε, φαίνεται οὐ κακῶς τοπάζειν περὶ τῆς φύσεώς σου. μάλα γὰρ φιλοσόφου τοῦτο τὸ πάθος, τὸ θαυμάζειν· οὐ γὰρ ἄλλη ἀρχὴ φιλοσοφίας ἢ αὕτη
Pročitaj o misliocu: Platon →
Ali neka vaša milost i naš gospodin Simplicio blagovole primetiti kako istiniti zaključci, iako se na prvi pogled čine neverovatni, čim im se samo malo ukaže odbacuju odeću koja ih je skrivala i, goli i jednostavni, radosno pokazuju svoje tajne.
Galileo Galilej · Razgovori i matematički dokazi o dvema novim naukama · Prvi dan, govori Salviati
Na izvornom jeziku
Mà notino in grazia V. S. e’l Sig. Simpl. nostro, quanto le conclusioni vere benche nel primo aspetto sembrino improbabili, additate solamente qualche poco depongono le vesti, che le occultauano, e nude, e semplici fanno de’ lor segreti gioconda mostra.
Pročitaj o misliocu: Galileo Galilej →
Istina je bila jedina kći vremena.
Leonardo da Vinči · Beležnice Leonarda da Vinčija · Tom II, br. 1152
Na izvornom jeziku
La verità sola fu figliola del tempo.
Pročitaj o misliocu: Leonardo da Vinči →